[Ukupno:0    Prosječno:0/5]

„Žita u Rastušju 1923. i  2017.“

 (Sve može u jednu riječ da se zbije – osim poezije)

 

Kada poslije ručka

U sneno poslijepodne

Uzmem

Knjigu Dragutina Tadijanovića

Iznenada sunčan vjetar zanjiše stranice

Pet stoljeća hrvatske književnosti 120.

I gle, Tadijanović nasmiješen

Samnom u glas čita:

“Visoka Žuta Žita.”

 

Za mene nema

Veće sreće

(jer on tu Živi i mrtav nikada  neće biti.)

Kada zajedno pročitamo:

„Rastušje 1923.“  tomisl@v, (23.2.2017)

 

Ova objava ima 1 komentar

Odgovori

Subscribe without commenting