[Ukupno:0    Prosječno:0/5]

Sivilom se bojim i
tražim bljeskove vječnosti
gdje ste zlatne minute
djetinjstva moga
zaustavite me tamo
gdje kiše lijevale su
….negdje sam ostala stajati sama
i kiša me prala…..
a suze su isprane u tišini
zaborava
pod lipom
divovskoga rasta

ona zaklanjala pogled
je zaigranoj djeci
i pružala
sjenu prozorima
kućnim,
a utjehu nekima
poput
ćutljivoga uha nekog
sažaljivoga
starca….

ostala je i dalje stajati sama…..
neporušena
nepokorena
bura joj nije savila grane

Autor VORTEX

Ova objava ima 1 komentar

Odgovori

Subscribe without commenting