[Ukupno:0    Prosječno:0/5]
Gledam te onako smirenu, nasmiješenu,

taj osmjeh taj pogled

koji me uvijek i iznova

zaljubi u tebe.

Ti si mi sve na svijetu,

moja snaga, moj život,

sve moje, sve ono što mi treba.

Volim te gledati takvu nasmiješenu,

veselu kada iz tebe zrači život,

onako istinski zrači

i meni usput daje snage da živim.

Volim te smatrati samo svojom tajnom,

smatrati nekime za koga nitko

osim mene ne zna, nešto samo naše,

nešto što mi nitko uzeti ne može,

jer ne dam da mi te uzmu.

Volim te jer me tvoje prisustvo smiruje i tješi,

davalo mi je snage kad sam je očajnički trebao

i ti si mi je pružila onako na daljinu

kroz svaki onaj osjećaj prema tebi

za koji samo ti znaš.

Ti si mi sve, sve ono što trebam

i za što se borim, borim svim svojim srcem,

onako kako jedino znam.

Ti si mi sve u mome tužnom životu

koji je tvojom pojavom postao ono što treba biti,

ispunjen do kraja.

Volim te jer mi uljepšavaš svaki novi dan,

kada me samo pozdraviš cijeli svijet je moj,

volim te, ma samo te volim, ti si mi sve,

moje jutro, moj dan, moja večer i moja noć,

ti si moje proljeće, moja zima, jesen i ljeto,

cijeli moj život, sve ono što želim,

ti si mi sve i ne puštam te nikome,

nikome te ne dam,

jer imam samo tebe,

samo tebe koju očajnički trebam.

Ova objava ima 4 komentara

  1. Znas…svi stihovi koje procitam ili napisem…nakon svih citata i velikih mudrosti…nakon godina suza,smijeha,suza,smijeha…nakon truda…uvjeravanja…nakon svi boli…ne znam da li imam vise snage…mozda je bolje da volim i patim u tisini i na papiru…

    • Ma nije sve tako strašno i crno. Imam ja jednu svoju stranicu, svoj kutak za koji jako malo ljudi zna, tamo pišem i poeziju i prozu, lakše mi je tada. Pisanje me jednostavno smiruje.

Odgovori

Subscribe without commenting