Sudnji dan

[Ukupno:1    Prosječno:5/5]

U ovome stihu, Ja umirem,
bez traga u izgubljenoj noći,
svom snagom tijela nestajem,
bez duše u zaborav moram poći.

Sve kaplje kiše na dlanu skupiću,
i jednu suzu iz kamenog oka,
sa posljednjom munjom, sijevnuću,
i zgrabiti šljunak dalekog otoka.

Nije sreća nevinosti strana,
što pali vatru strasti gole,
ostaće poneka podmukla rana,
s dušom mojom, da zabole.

Šljunak će pokriti meso krvavo,
Božja prašina u dalekom svemiru,
voda će prekriti sve preostalo,
a na Zemlji sjenka u vječnom nemiru.

Posted by xyz

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Subscribe without commenting