[Ukupno:1    Prosječno:5/5]
Ovo nije još za bacit, ovdje se još puno toga da napraviti, postoje bezbrojne mogućnosti nečega što zovemo životom, kažu proroci

Sve su mogućnosti otvorene, karte su bačene na stol, dim i magla nisu nam sada neka prepreka, od tog dima zapravo smo i mekši i jači, a njegova fina zavjesa čini se tako privlačno mističnom, da bih je mogao ubaciti i u sljedeći stih

Tko ne zna da patnja može biti blaga i ugodna, puno ljepša od napadaja panike u šest sati ujutro, kada se to nesretno tijelo počinje naočigled odvajati od samoga sebe

Sve je to, kažu, višemanje posljedica naše urođene lijenosti, pogled na siv i vlažan grad, koji se budi nekoliko tisuća puta u svojim malim istrošenim ulicama ne bi trebao biti prepreka suncu, tom užarenom patniku, koji se namjerava nešto kasnije pojaviti u svoj svojoj veličini i pružiti mrvu samilosti

U tim trenucima veći mi je problem to što sebi samom ne znam objasniti što se ovdje pobogu događa. Tko bi rekao da zapravo neznanje i nemoć tih jadnih otrcanih riječi stvaraju još veću bol, a ona, sasvim prirodna i nevina, ne bira sredstva, ne razmišlja o posljedicama svoje napukle igre

Kažem, nije ovo skroz za bacit, svašta se još može napravit, pa nam se može dogoditi i čudo, bljesak sasvim ugodne tišine koja ne traži ama baš ništa, čak ni onu trunku pozornosti koju zahtijevaju dobri običaji i navike

U ovom času molio bih samo za malo više te sasvim obične, srcu prirasle melankolije, kada strah otupljuje, a riječi počinju dolaziti same od sebe i puniti praznine još jednog umornog teksta

Cijela ta struktura bez mesa i kosti počinje odjednom bujati, rasti i napadati, ne mari ona za ikakva pravila i zakone, ona ima svoj dodir i miris koji bih platio suhim zlatom, kada bih ga još neko vrijeme mogao zadržati tu, negdje blizu, pored sebe

Sasvim obična molitva za malo tlapnje, za laž koja jedva podnosi samu sebe, zar je i to tako puno i sebično, zar je i to samo potraga za prvom samoobnavljajućom strukturom, koja se izgleda, nikada neće do kraja objaviti i  utjeloviti

Autor drgligora

Rođen u Pagu. Završio Filozofski fakultet u Zadru. Doktorirao na Filolozofskom fakultetu u Zagrebu. Poslodavac HRT.

Odgovori

Subscribe without commenting