[Ukupno:0    Prosječno:0/5]
virila je mazno

sa okom medj’ siskama

povaljanog klasja

zlatonosnim  ziskama

da zatvori oci,pozeljela je snazno

 

oprosti  za nehat

al’ ja mjesecu  obecah

u oku tvom ga  cekat

 

da  drhtavim  rukama,  kratera mu sjenom

dubinom njenom,  pomiluje dan

ja zaiskam za zavjet, on slozi se sa cijenom

da  zovem te svojom

bar jos  ovaj san

 

p.s. i da budem tvoj SWAN 🙂

 

 

 

 

 

 

 

Ova objava ima 10 komentara

Odgovori

Subscribe without commenting