[Ukupno:1    Prosječno:5/5]

Trazio si ruke da te griju,

Usne da te ljube,oci da ti se smijese,

Trazio si cjelu mene,da ti drustvo pravi,

Upakovano sve to ljubavlju laznom.

 

Ja sam verovala dala sto si trazio,

I vise od toga,jer je ljubav izvor,

Gde nicu radost osmjeh…

 

I odjednom tisina…

 

Ali izvori se ne suse lako radjaju se zelje a tebe nema,

Da ti dam sto je tvoje,jer je to tvoja ljubav,

Ti  si je probudio,drugi nije mogao.

 

Naviru zelje,koje u nemogucnosti

Da se daju bole,bole jako,razaraju sebe

Samim tim razaraju mene…

 

Kad se ljubav rodi, lijep je osecaj,

Ali kad se prekida nasilno,

Jos ne data do kraja,kakva je to strasna bol,

Ti neznas,jer si kod svake sedeo,koliko si hteo,

A sto se biti sa mnom i s tvojom ljubav,

Sto te briga,vazno si uzivao.

18.10.2018

 

Posted by Fara.P

Volim poeziju...

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Subscribe without commenting