ŽENI MOJOJ
Tebi kojoj pjesmicu pišem
prva i jedina ljubav si moja
meni si dala najljepšu ružu
da čuvam je nježno da nikad ne vene
usana tvojih i milovanja beskrajnih
da nikad i nikad ne prestane
snivanje s tobom ljubavi jedina.
Tebi kojoj pjesmicu pišem
miris ti cvijeća leptirom nosim
i jutarnju rosu usana mojih
kad cjelov naš u jedno se stopi
da sumnju odagnaš u ljubav našu
jer jedina ti si u mislima mojim.
Tebi kojoj pjesmicu pišem
nikad ne sumnjaj što ti zborim
Nada si moja imenom tvojim
naš prvi susret poljupcem dugim
i prsten i riječi i oltar sveti
zakletvu tad rekoh vječnu tebi
volim te nježno do kraja života
ljubav je vječna moja i tvoja.
lijepa je…raznijezila me…divna je, zapravo…lijepo je voljeti nekoga cijelog zivota…:)
Divno, ma predivno. Uvijek se sva raznježim kad čujem ili vidim kako se dvoje i nakon toliko zajedno provedenih godina vole. To je fenomen u današnje vrijeme.
Hvala na komplimentu, pa eto ja i moja žena Nada, Bogu hvala, u 46 godini braka nismo imali nikakvih problema, već naprotiv nikad se nismo svađali i živimo svi na okupu nas 11 (jedanaest) u mojoj kući sa tri stana, ja i Nada, kćer sa obiteljima i sin sa obiteljima. Vremenom ljubav postaje oplemenjena i snažna i treba ju nadopunjavati i najvažnije povjerenje i prijateljstvo. Hvala….
Baš nikada?? Ne mogu vjerovati. Zvuči kao bajka. Ali lijepo je kad vlada ljubav i sloga. Još nikada nisam srela nekoga, tko bi mi rekao nešto slično. Hvala tebi, što si dijelić svoje intime podijelio s nama. Lijep dan tebi i tvojoj krasnoj obitelji…
Aj predivno zaista…Uvijek me raznježe te priče o doživotnim ljubavima…:)
HVALA portalu za rubriku: “Nasumične pjesme”, pa sam “naletjela” i na ovu PREKRASNU pjesmu! :)
dinko, nemam riječi, želim Vam da se i dalje jednakom Ljubavlju volite i cijenite! :)))
Hvala vam svima :)