[Ukupno:0    Prosječno:0/5]

jučer bio kao neki dan,..
meni svejedno je li prvi
ili posljednji…u mjesecu,
vozim se iako smeta mi
pojas, 
želim slobodu na
svakom mjestu, 
u svakoj prilici,
krešti glazba sa svih strana,
slave ljudi, 
tko pita imaju li sutra,
okreću se janjci i odojci, toči pivo,
a onda šetajući rivom ugledam
“kraljicu” ženu, lakiranih noktiju,
u svom filmu, prevrće kontejner,
ima li…za sutra…treba kruha..
možda i cigare…ljuti me sve to,
stavljam crne naočale, 
tada mi je
najbolje, 
sa mnom i moj životni,
ćuti, more ga brige, znam, 
ma jebeš firmu, neka si misle
oni trutovi i dudovi svilci, njima je
sada ugodno spavati u novčanicama
natopljenim krvlju i znojem ali…srećom
taj prokleti ALI pojavi se 
i na zadnji vapaj,
okrećem glavu na pučinu, galebovi
oblijeću oko svog plijena, 
to je ono nešto
što diže me, možda uspijem prenijati 
sutra neki stih obojan naračinom korom….

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Subscribe without commenting