[Ukupno:0    Prosječno:0/5]

Rušim mostove sna
svakim dodirom jave
od trena od kad te volim

Gradim kule od riječi
zbog tvoje kose plave
i molitve što je molim

Sušim sliku zagrljaja
na vjetru tvoje duše
gdje raste melem trava

Ljepim domine sreće
da se nikada ne sruše
u neki ponor zaborava

Autor Pippo1906

Ova objava ima 1 komentar

Odgovori

Subscribe without commenting