[Ukupno:0    Prosječno:0/5]

Kad Misli mi odlutaju u zori Tihoj,
kad polete,kad se vinu put nekih nepoznatih Obzora-
u mene Nemir uplovi i Dušu uskovitla
i poželim tada odletjeti Daleko,odletjeti Visoko…
…kroz Nebo se kradom provući
i Svemirom zaploviti
i Mjesec dodirnuti
i Zvijezde,jednu po jednu,cjelivati…
…poželim tada
da sve boje Tuge i Sreće u jednu boju spojim
i jedan šareni Vrtlog stvorim
i u njemu sve svoje Misli
šarenilom obojim…

*  *  *

A onda odjednom-moje se Misli k meni vrate
s dalekih Obzora,
uhvatim ih u odsjaju Sunca na staklu prozora,
sakrijem ih u toplinu svojih Dlanova,
zarobim ih u svojim Očima…
…jer znam-
poželjet ću ih dotaći opet
u nekim Pustim
i Sjetnim Noćima.

Posted by shadea

This article has 13 comments

  1. Krasno , krasno, snovi u snovima u svemiru sazdano u jednu točku skupljeno, i kad zatreba raširi krila i vrati snove, snovima.. tako sam ja doživio ovi lijepu poeziju…

  2. kad sam ju sinoć počela pisati…htjela sam započeti “kad misli mi odlutaju u NOĆI tihoj”pomislila sam na tebe i sjetila se da je noć tvoj “element”…pa sam izabrala zoru…zato sam sa noći završila…sjetim se ja tebe dragas LoLa:)))

  3. Draga Fairy…sad me stvarno ostavljaš bez riječi svojim pohvalama..hvala ti od sveg srca..mada ja sebe ne doživljavam tako(to sam već negdje i napisala u nekom komentaru)ali mi je svjedno jako drago ako te moji stihovi nadahnjuju…to mi je naveća pohvala i poticaj…Osmjeh ti šaljem:))

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Subscribe without commenting