[Ukupno:0    Prosječno:0/5]
Neka nova vrsta stare izgubljene

poezije

znanje drevnih kultova

ekstaza priblizavanja

i smrt, dodir plime

zemlja me zeli seviti, do raspadanja mesa

postati opet dio zemlje, praha, duhovi

orgazam koji traje i ne staje, apsolutnost cula

 

koincidencija tijela u sudaranju, dubok dim

jasi me magarce, jasi raspadnuti patent

sto drzi zakopane kosture

 

baa baaaaaa…

bubnjevi srca u ustima su vlakovodje

ne guta, pljuje…

 

Autor Bruno

Odgovori

Subscribe without commenting