[Ukupno:0    Prosječno:0/5]
Opet se iznad tvog poniženja uzdižem

Jer ti nikad nečeš biti dobar njoj

Koliko je on bio dobar meni

Niti će da te pamti ni da te se sjeća

Koliko se njega sjećam ja

Možeš da ideš bilo kuda, s bilo kim

Da me vrijeđaš,lažeš i proklinješ

Ali na njegovo mjesto nećeš nikada da stigneš

 

Branim se od tebe sjećanjem na njega

Branim se od tebe, uvjerenjem da ti nikada nećeš nikom  biti toliko bitan

Okrećem ti leđa u postelji od leda

Među nama ponor sve je dublji,

Otvaram oči kao da se  budim,

Mislim da sanjam, da se u snu gubim,

Al me poput mača ošinu tvoje oči hladne

Pa u stvarnost iznova vrate

 

Branim se od tebe, uvjerenjem da ne boli

Da sjećanje na njega je jače od sve moje boli

Ljepše i slađe da je bilo s njim

I vrjednije Od svega što si dao ti

 

Nakon svake tvoje prevare ubjeđujem sebe

Da te ni jedna pamtit neće kosto  pamtim njega ja

Jer tad bi tvoja prevara tek za srce  me ujela

Prodala bih dušu,  kad bih znala da si ikom

Bjeg od stvarnosti,slatki san,doživljeno vrijeme najslađe

Kao što je meni on,kao što je meni vrijeme to

 

Ako lutaš nemoj molim te, da ostavljaš takve tragove

Da me bole, da me pate,

Da te se sjećaju, da te pamte

Tek ih tako uzmi i ostavi

Sebično ego svoj  nahrani,

Ostavljaj i ne vraćaj se, samo idi dalje,dalje

Neka te ni jedna ne pamti kao što njega pamtim ja….

Jedino to će boljeti

Autor Melisa_MCK

Ova objava ima 1 komentar

Odgovori

Subscribe without commenting