[Ukupno:0    Prosječno:0/5]

Tiho,tise kapajte  moje misli,

cvileci psi tugu su opkolili,

sve minute lijepoga zivota,

svi mirisi proljetni i Aprili,

radosti i ljudska dobrota

u samo jednu rijec sad

stali bi -Golgota…

U svom moru leseva,

bez razlike izmedju ljudi i riba

lezi prestravljena Fukushima…

Tamo daleko,zemaljska utroba

prijeti i dalje potresima,

a ljudski zivoti ko prosjaci

mole sa zelenim pogledima…

Sad mirno,mirnije

spavajte osijecaji bola,

nista drugo i ne preostaje

tamo gdje sve tone

i svom kraju se predaje…

Ipak,iz sume duboke

zov kosuta i jelena mladih,

koraci srne lake

podsijecaju na duh prirodnih,

a ne zakona ljudskih…

Odgovori

Subscribe without commenting