DIVLJAKUŠO

[Ukupno:0    Prosječno:0/5]

tako zvao si me
pod prozorom urlao
je si li se za savijest
pitao,
divlja moja, divljakušo,
daj klecni koljenima,
umiri srce nemirnima,
ne trgaj haljine od svile i šušura,
zapjevaj mi pjesmu sunca, 
zapleši sa mnom jutrima,
okreći se i plješći ručicama,
neka napune se izvori,
neka zamirišu borovi i polete
leptiri
daleko u svijet slobodnih polja,
i ja postat ću srebrni slap,
snagom vjetra uzdizati ljubav
u pjesmama,
pričama,
a zbilji pokloniti uvojak moje
divljakuše divlje s kojom čarobni
su sati buđenja, 
slatki trenuci
snova i ništa ne postoji, i ničeg
sličnog Svemirom ne hoda,
izgovoriti samo treba parolu
života koja miriše na behar u cvatnji….

Leave a Comment

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Subscribe without commenting