[Ukupno:0    Prosječno:0/5]

Sljedeci pogledom neke

daleke pute,

na staklenim vratima

u staklenoj basti bez korova

stojim,sprijateljena sa olujama

i vidim poplave u tvojim ocima,

kako se slijevaju

po udolinama,

okolnim brdima….

bez prestanka.

Sljedeci neku

crvenu nit,

mjesta rodjenja

i mjesta postanka,

ko velika fleka

i sudbine oznaka,

ja tebi pripadam,

ti meni pripadas,

kao na vezu barka

sto se u luci ljuljuska,

nakon jake bure,

nakon povratka…

Ova objava ima 1 komentar

Odgovori

Subscribe without commenting