U ljepoti misli prošao sam meteorski pokraj Sunca ————————Života ———————————nadomak snova. Sunce života u ljepoti misli Slika koja me ————————— prati- Sliku koju se treba zadržati ——————————————— znati Snovi su se vidjeli kao prašina u daljini Mliječne ——————————————staze, Koje samo daleke ————————–Zvjezde —————————————-  paze. (tomisl@v, 15.8.2019.)


Koliko često ne znam da zam kako patetično, i srce drapantno kako je to šokantno. kada se zapiska pedantno, Koliko često ne znam da znam pa opet od toga ništa sve je nekako petingaški malecko klitorecko a tuge velike velikecko. (tom i sl@v, 8,8,2019) srce drapantno – poezija on line ————————————moj sine nema tu puno…


Danas  se svi političari u RH  ——————————-Čine – —————kao skupe svinje. Rasprodali sve vrijednosti i   ovršavaju narod koji se iseljava. (na ljepotu života više nitko ne gleda, na poštenje i prijateljstvo više nitko – ————————————————–ne pazi.) Otići ću na selo i pitati osiromašene seljake: “Recite mi gdje se saborski svinjac nalazi?”  (tomisl@v, 4.8.2019.)


Tsunami Tuge za nas, za druge? Za sve tuge (ovog svijeta) potreban je samo jedan – tsunami Za sve smo si krivi – sami. I taj jedan, tek misao (o početku) ………… nam izmami. (tomisl@v, 15.7.2019) a kraj? Bože, nema kraja tsunami nam izbriše domaju u valu bez sjaja. (+ tomisl@v, 17.7.2019) Sve ostalo se…


Mislio sam da sam mislio ljepotu ljepote. Mislio sam da sam mislio zvuk zvuka. Mislio sam da sam mislio prostor prostora. Mislio sam da sam mislio o svemu. Mislio sam da sam mislio o niÄŤemu. (to mi ide od ruke) Mislio sam da sam mislio o ideji svega. Mislio sam da sam mislio o postojanju…


Rano ujutro Svježe izbrijanih nogu Žure prema (kao) boljoj budućnosti U kojoj zapravo ne vidiš istinu. Do posljednje dlačice. Nasmiješene nekome u daljinu  (tomisl@v -5.7.2019.) One zapravo (samo tako ) – sve mogu. Jer Izbrijane drage su i Bogu.


Bila je negdje 42, oni su došli na kamionima To je bilo šik, sve su se palile na njih. Pa i ja, što da idem u vojsku i pešačim, Kada se sve može obaviti s automobilima i Kamionima. Tata je sve sredio. Kada sam došao kod njih Sve super. Pitaju me ovo, ono, ja kažem,…


Stvaranje svijeta zvijezdama Planeti su metci Koje je Bog ispalio u                                          Svemir Prvog dana stvaranja svijeta, Kada mu baš nije išlo od ruke; „Ne ide, pa ne ide!“ (pri stvaranju osjetio je nemir) A Svemir…


Večer Provezi je U zalasku Sunca U smiraj dana. Moraš mijenjati iz treće Dok se ne popneš u četvrtu. Ne smije da trepne, Koljena na ramena I onda pritisni: „Na večer poezije, Jer ipak ona je žena I kada niste prisni, Da se barem –                           Nasmije.” (tomisl@v, 2019-05-16)


spomenik Ivanu G. Kovačiću tko će spomenik da ti postavi, jedan veliki pravi? (jebeš bakića I drugove) IGK od trave bih te napravio od trave, zelene trave.. Ivane, kako naslonjen na ledini ležiš i gledaš u daljinu. U zemlju I na zemlju sve znanje                              Nam stane Kako u ruci čitaš trave I govoriš nam…


 Da sam te bar ja upucao Ivane Gorane Kovačiću Da mi je bilo, biti tamo, Ivane Gorane Kovačiću Da te upucam u čelo s M 48. Dao bih sve, da ti skratim muke, e, moj tiću,   Bio bih danas na to ponosan. Da mi je bilo biti tamo Kovačiću                                                     Ivane                                                          Gorane                                               …


Sve jame koje će nam kopati – Ivan nas uči, Sve te jame koje će nam kopati Ivan nas uči, Goran nas blago gleda, A Kovačić se smiješi. I to je ono što treba Da nas resi, ohrabruje i –                                         Tješi. Sve te jame koje će nam kopati Ivane ti nas tvojim primjerom Od…


Dali bi mi posao Ako se učlanim u                  (ha)Ha         De    Ze. Ali sam im lijepo Rekao: braćo moja                    Ne,                             Ne,                                      Ne. Nudili mi honorano Ako uniđem U crveni Es De Pe. Ali sam im lijepo Rekao drugovi moji:                    Ne,                             Ne,                                      Ne. Dali bi mi direktorsko Ako…


O, dođi, o dođi Isuse I učlani se u hadeze! Vidjeti ćeš – sve će ti Izgledati drugačije. O, dođi, dođi Isuse I učlani nas (a da nismo svjesni) u hadeze! Vidjeti ćeš – sve će nam   Posložiti preko veze. Tvog suca Poncija Pilata Zavoljeti ćeš kao stranačkog kolegu, Brata. A i te vojnike…


jebe se njima za nas znanstveno gledano jeste, ali pitanje jeste s čime?? Jebe im se po nama. Jebe im se s nama. Nas, ionako nema. (iseljavaju nas ) Nitko od njih ne gleda iza Kontejnera. Pregazili su nas Sjedeći na cesti vozeći u oba smjera. Zavaljeni u kožnim naslonjačima Banaka Preko Švicarca i Kamata….


Zvonko Maković peronospora likovne umjetnosti Hrvatske Pjesnički sve zna drugovi mu dali vijenac. 1980. pisao je lijepo o drugu Glihi, O partizanu sve najljepše, jer ako hoćeš doći u Akademiju moraš sarađivati s drugovima. Docentski je radio s drugovima:Esejistički je Kniferu sjebnuo izložbu u Studentskom Centru. Nije bilo niti jednog meandra. Drug Maković zrno Po…


Da sam Goethe i šećem po Weimaru, Pisao bih tako učeno da ništa ne razumijete. „Stih bi bio tako napućen smislom i ljepotom, Sve bih vezao na moju ljubav riječi, onu staru: da ga ne bi mogli odgonetnuti niti                                          vlastitim životom.“   Čupnuo bih tu i tamo latice koje ruže                       i dok bih…


Šume šume ime Gorane (ali nitko ne sluša!)  vrat bajonetom razrezan (ali nitko to ne čuje!) Šume šume ime Gorane Nitko ti nije povezao rane Možda, samo trava, uvukla se U razrezotine. U planini groba ti nema. Ostavili te zvjerima poluživog za hranu. Iskopali ti oči, da ti bude kako si napisao, Odsjekli ti jezik,…


JAŠEMO OBLAKE U RH iz dana u dan i kada je oblačno i ne vidi se ništa! Jahat ćemo oblake i druge nebeske znake, Gladni i žedni puni hdz domoljublja Plašiti ćemo zmajeve, i munjine mačeve I druge poštapalice od stranke svake Da se ne kaže neka riječ malo grublja: “Više ne osjećamo, kako nas…


Glavom i bradom Lorca cestom jaše za Cordobu. Mjesec ga prati u stopu. Ne stigne da piše kao Zagorka, Kao da smrti žuri na probu. Na svojim karminama će probati najbolju klopu. I pita se: “Kud li sam gledao svih ovih godina?” I uz malo skupog životnog začina Nestaje u sjajnom pjesničkom oklopu- dok ga…


  Eh, da sam Hafiz i da šećem po Širazu: “stihove bih pisao na papirusu njenog osmjeha i ljubav bih balzamirao u jasmin i gazu.” Tada bi sve blistalo i bilo oslobođeno od grijeha.     Pisao bih o svemu, i čudio bih se tebi svijete; Kada bih sreo Hafiza u prolazu: “(majstore) dobar dan…